: Mäori Version
Loading Images
Chapter Graphic
Chapter Graphic
   

Acknowledgments

The Project directors acknowledge the vital support and contributions of many people to this report, including:

  • the very dedicated staff of the Educational Assessment Research Unit
  • Ms Janet Pereira, for her major contribution to Chapter 2
  • Dr Lynne Whitney, Ms Jacky Burgon and Dr David Philips of the Ministry of Education
  • members of the Project's National Advisory Committee
  • members of the Project's Mäori Immersion Education Advisory Committee and Mäori Reference Group
  • representatives of Te Rünanga Nui o ngä Kura Kuapapa Mäori o Aotearoa
  • member of the Project's Science Advisory Panel and Art Advisory Panel
  • the four consultants who translated tasks into Mäori
  • the staff of Te Taura Whiri, for their help with the translations
  • principals, staff, and children of the schools where tasks were trialled
  • principals, staff, and Board of Trustee members of the 286 schools included in the 1999 sample
  • the 3223 children in the 1999 sample, and their parents
  • the 106 teachers who administered the assessments to the children
  • the 49 senior tertiary students who assisted with the marking process
  • the 155 teachers who assisted with the marking of tasks early in 1999
Loading Images
The following Summary is presented in Mäori, for the English translation Press Here
Loading Images
Birds
  TE KAUPAPA

I tïmata mai te National Educational Monitoring Project i te tau 1993, ä, ko täna, he aromatawai, he hanga pürongo hoki mö ngä taumata e ekengia ana e ngä tamariki o ngä kura tuatahi i roto i ngä wähanga katoa o te marautanga. E rua ngä taumata ako e aromatawaia te tamaiti; i te Tau 4 (ko te hauruatanga tënei o ngä tau e kura tuatahitia ana te tamaiti), me te Tau 8, otirä, koianei tënei te tau mutunga o te tamaiti ki te kura tuatahi. I roto i te huringa whä tau, ka aromatawaia ëtahi wehenga o te marautanga. I te tau 1999, ko ngä wehenga i aromatawaia, ko te pütaiao, ko ngä toi, ko te whakamahi kauwhata, mahere, ripanga hoki.

Ko te whäinga nui o te arotake ä-motu, ko te rangahau i ngä körero e möhiotia ai he aha ngä tauira pai, e taea ai te whakanui i ngä tutukitanga, te whakarerekë ränei i ngä kaupapa ako me ngä rauemi.

Ia tau, ka whiria noatia ëtahi tamariki puta noa i te motu, hei arotake mä ëtahi kaiwhakaako kua whakaritea, e matatau ana hoki ki te mahi nei. Ka mahia katoatia ngä mahi ki ngä kura ako tonu o aua tamariki. Ka hoatuhia ëtahi tohutohu ä-waha e ngä kaiwhakaako, mö te whakaaturanga köpae whakaata, mä runga rorohiko pönaho, mä te tuhituhi ränei. Ko te maha o ngä mahi aromatawai, me nanao ngä tamariki ki ëtahi taputapu, rauemi hoki. Ko ä rätou whakautu ka tukuna mai e rätou ä-waha nei, mä te whakaatu ä-tinana, mä te tuhituhi, mä runga köpae rorohiko, mä tëtahi atu huarahi whakatinana mai ränei. He maha ngä whakaatu nei ka hopukina ki runga rïpene ataata hei arotakenga ä muri iho.

 TE PÜRONGO NEI

 

E hängai ana te titiro o tënei pürongo ki ngä akonga o te Tau 8 anake. I tïmata mai i te tau 1999 ëtahi kaupapa aromatawai i ngä äkonga Tau 8 anake o roto o ngä whakaakoranga rumaki reo puta noa i te motu. I te tau 1999, me kï, haurua o rätou ngä äkonga rumaki reo i te whakaakongia ki tëtahi kura Kaupapa Mäori, ki roto ränei i tëtahi rüma rumaki reo (kei roto i tëtahi kura auraki), engari 80 ki te 100% o ngä kaupapa e akongia ana i roto i te reo Mäori). I tënei o ngä aromatawai, i whakamäoritia katoa ngä tohutohu mahi me ngä rauemi ki roto i te reo Mäori, me te mea anö, ko ngä kaiwhakaako nä rätou ngä akoako i tuku, he matatau rätou ki te ako i roto i te reo Mäori. E takoto ana i roto i te pürongo nei, ko ngä whiwhinga ki ngä äkonga nei, me ngä whiwhinga ki ërä äkonga Mäori o te Tau 8 i aromatawaia, engari i whakaakongia ki roto i te reo Ingarihi.

 WÄHANGA 1 NGÄ MEA NUI

 

Ko tä te Wähanga 1, he whakamärama i ëtahi ähuatanga nui o te National Education Monitoring Project e hängai ana ki te pürongo nei.

 WÄHANGA 2 HE TAKE

 

Ko tä te Wähanga 2, he whakatakoto i ëtahi äwangawanga mö te tika o ngä aromatawai o te tau 1999 i ngä äkonga kei ngä kaupapa rumaki (ko te tau tuatahi tënei i uru mai ënei), me ngä whakatikatika o ngä aromatawai o te tau 2000. He nui ake ngä uauatanga i mua i ngä äkonga rumaki reo Mäori i aromatawaia ki ërä o ö rätou hoa i ngä kura auraki. Nä reira me tino tüpato te whakamäori o ngä kaipänui o te pürongo i ngä whakataurite e körerohia ana.

Ko tëtahi äwangawanga e mea ana i whakaurua ëtahi äkonga mai i ngä whakaakoranga rumaki reo ka mutu, iti noa ö rätou reo, ki roto ki ngä tatau o ngä äkonga tau 8 ( ähua 30% o ngä äkonga rumaki reo katahi anö nei ka tïmata ki te ako i te reo Mäori i roto i te kotahi tau, rua tau ränei). He pai ake pea mënä i whakaakongia ënei i roto i te reo Ingarihi, i roto i ngä reo e rua ränei. I hoatuna ëtahi äwhina i roto i te reo Ingarihi ki ngä rüma rumaki reo. Engari anö ngä Kura Kaupapa Mäori, ko ngä mea katoa i whakahaerehia i roto i te reo, tae rawa ki ngä aromatawai.

Mai i te tau 2000, käore e aromatawaia tëtahi äkonga rumaki reo kua kuraina përätia mö te wä i raro iho i te rima tau. Mä tënei huarahi e tika ake ai ngä putanga.

Ko tëtahi anö äwangawanga i körerotia i te Wähanga 2, ko te whakamäori o ngä mahi me ngä rauemi mai i te reo Ingarihi ki te reo Mäori. Ahakoa te äta haere, te matatau, me te höhonu o ngä tikanga i mahia, i kitea i te hë ëtahi o ngä whakamäori, ä, i tua atu, he taumaha ake te reo Mäori o ënei ki ngä tohutohu me ngä rauemi reo Ingarihi mä ngä äkonga Mäori o te taha auraki.

Ko te otinga atu o tënei, i roa ake te wä e pau ana ki te aromatawai i ngä mea reo Mäori, i ngä mea reo Ingarihi, me te aha, me te taumaha ake o ngä kawenga o ngä kaiwhakaako, o ngä äkonga. I te mutunga atu, käore i oti ëtahi o ngä aromatawai o muri ake, i takahurihia ränei ngä kaupapa e mämä ake ai te mahi aromatawai. Mënä i pëneitia ngä mahi, e kore e taea te hoatu whiwhinga. He rahi tohu ngä äkonga rumaki reo Mäori käore o rätou whiwhinga mö ëtahi o ngä kaupapa mahi. I whakaarotia, mënä ka taka te tokomaha o ngä äkonga rumaki reo i aromatawaia i roto i tëtahi kaupapa i raro iho i te 70%, me kaua e pänui ngä putanga ki roto i te pürongo nei, nö te mea, e kore e taea te kï, he tauiratia tënei o te motu mö ngä taumata mätauranga e ekengia ana. I konei tonu, ka taka atu te 15 o ngä mahi pütaiao e 33, me te 5 o ngä mahi toi e 9. Häunga tërä, i uru katoa atu ngä mahi kauwhata, ripanga, mahere e 27 ki roto i te pürongo.

 WÄHANGA 3 TE PÜTAIAO

 

Ko tä te Wähanga 3, he whakatakoto i ngä putanga o ngä aromatawai o te matatau, o te märama, o te koi o ngä äkonga i roto i ngä take pütaiao. He titiro hängai te mätauranga pütaiao ki te whakakoi i ngä hinengaro o ngä äkonga, e märama ai ki a rätou ngä mätauranga koiora o tënei taiao.

Ka hängai ngä mahi ka aromatawaia ki ngä whakaakoranga nui e whä o te marautanga pütaiao; ( te ao hurihuri, te ao kikokiko, te ao ä-tinana, te ao whänui hoki). O ngä mahi 18, i kitea e rua o rätou i taumaha ake i roto i te reo Mäori. Kei ngä körero mö aua wähanga ngä whakamärama he aha i përä ai. O ngä mahi 12 (75%) e toe ana, i rite tahi te kaha o ngä äkonga rumaki reo ki ngä äkonga Mäori kura auraki. Kotahi te mahi (6%) i kitea i kaha ake ngä äkonga rumaki reo i ërä äkonga Mäori kura auraki, ä, i ngä mahi e toru (19%) i kitea he kaha ake ngä äkonga Mäori kura auraki i ngä äkonga rumaki reo.

 WÄHANGA 4 TE TOI

 

Ko tä te Wähanga 4, he whakatakoto i ngä putanga o ngä aromatawai o te matatau, o te märama, o te koi o ngä äkonga i roto i ngä take toi. E rua ngä wähanga nui o te mätauranga toi; te hanga toi, me te whakaaro ki te toi. Mä te mea tuatahi, e taea ai te whanake i te tangata i roto i töna hapori, e taea ai hoki e ia te whakatakoto i täna tirohanga ki te ao. Ko te mea tuarua, e huri ana ki te whanake i te titiro whänui me te whai märamatanga mö ngä mahi toi a ëtahi ake, me ngä momo titiro katoa ki te wähi a te toi, öna nui, öna uaratanga.

Engari, i runga i te mea i te wähanga otinga ngä mahi tëtahi-ki-tëtahi e rima o te wähanga urupare ki te toi, käore i oti pai ngä mahi a ngä äkonga, me te mea, käore i whakaurua ngä körero ki te pürongo nei; ka toe mai ko ngä mahi hanga toi e whä.

I kaha ake ngä äkonga rumaki reo i ngä äkonga Mäori kura auraki, i roto i te mahi piakano me te mahi pikitia (engari nä te paku noa iho o te rahi ake, käore i whakaaturia mai i ngä tatau). I kaha ake ngä äkonga Mäori kura auraki i te mahi kötui pikitia räua ko te mätaki, tuhi pikitia hoki.

 WÄHANGA 5 NGÄ KAUWHATA, NGÄ RIPANGA, NGÄ MAHERE

 

Ko tä te Wähanga 5, he whakatakoto i ngä putanga aromatawai o ngä taumata o ngä äkonga ki te whakamahi kauwhata, ripanga, mahere hoki. He mea nui kia märama te tangata ki te wähi nui a ngä körero kei roto i te kauwhata, i ngä ripanga, i ngä mahere mö te tangata i roto i ana haere o ia rä. E rua ngä ähuatanga o te whakamahi kauwhata, ripanga, mahere hoki ka uru ki ngä mahi; ko te tango me te whakamärama i te körero, ko te whakarite me te whakatakoto i te körero. O ngä mahi 27, e rima i kitea he uaua ake i roto i te reo Mäori, i ngä aromatawai reo Ingarihi. Ka körerohia aua rerekëtanga i ngä körero e pä ana ki tënä, ki tënä mahi. O ngä mahi 17 (77%) i toe, käore i kitea he rerekëtanga o te kaha o ngä äkonga rumaki reo ki ngä äkonga Mäori kura auraki. Kotahi te mahi (5%) i pai ake ngä äkonga rumaki reo i ngä äkonga Mäori kura auraki, ä, e whä (18%) ngä mahi i kitea, he pai ake ngä äkonga Mäori kura auraki, i ngä äkonga rumaki reo.

 WÄHANGA 6 NGÄ TIROHANGA

 

Ko tä te Wähanga 6, he whakatakoto i ngä putanga o ngä tiro whänui ki ngä hiahia o ngä äkonga e pä ana ki te marautanga, me tö rätou ake titiro ki tö rätou haere i roto i te pütaiao me ngä mahi toi, ä, he aha ngä taumata ka whakaarohia ka taea e rätou.

Ko ngä mahi papai katoa mö ngä äkonga Mäori kura auraki i roto i ngä whakaakoranga pütaiao, ko 'te haere ki te höpara haere', me te 'nanao atu ki ngä whakamätautau ä-ringaringa nei'. Ko te mea papai katoa mö ngä äkonga rumaki reo i ngä whakaakoranga pütaiao, ko 'te haere ki te höpara haere'. Ki te whakatauritea te titiro a ngä äkonga Mäori kura auraki ki te pütaiao, ki ngä äkonga rumaki reo, he rata ake ngä äkonga rumaki reo ki ngä take pütaiao i te kura, i te wä ko rätou anake. I tua atu, hei ngä putanga, he nui ake ngä haereere pütaiao, ngä mätakitaki whakaaturanga pütaiao, me ngä whakamätau pütaiao ka taea ki te käinga noa iho. Ko te mea rerekë rawa atu, he tokomaha ake ngä äkonga rumaki reo e whakapono ana kei te pai tä rätou haere i roto i ngä take pütaiao, ka mutu, kei te whakapono rätou ka taea e rätou te eke hei tohunga pütaiao pai ia pakeke rätou.

Ko te tohu mai a ngä äkonga Mäori kura auraki, ko te kaupapa toi pai rawa atu ki a rätou ko te tuhi pikitia, ä, whai muri iho ko te peita, ä, whai muri i tërä ko te maha ake o ngä kaupapa. I përä anö te kaha whai a ngä äkonga rumaki reo, engari i ähua rite anö tä rätou whai i ëtahi atu anö kaupapa (te peita, te ahu tauira, te rangaranga, te mahi tä). I tokomaha ake ngä äkonga reo rumaki i kï mai, he nui ngä mätauranga toi ka akongia i te kura, he pai ki a rätou ä rätou ake möhiotanga toi, ka mutu, he whänui ngä huarahi hanga toi i te kura. Ko tëtahi mea tino ohorere, iti ake i te (8% ki te 47%) ngä äkonga rumaki reo i whakautu 'käore au e möhio' ki te pätai " Kei te möhio anö tö kaiwhakaako pëhea nei tö kaha i roto i ngä take toi? "

 TE TIROHIA WHÄNUITIA

 

Ki te tirohia whänuitia ngä putanga i ngä mahi aromatawai o tënei pürongo, käore i te tino rerekë ngä mahi a ngä äkonga rumaki reo rätou ko ngä äkonga Mäori kura auraki kei te akongia i te reo Ingarihi. I rite te pai o ngä mahi mö te 70% o ngä mahi. I runga ake pea ngä äkonga Mäori kura auraki i ngä äkonga rumaki reo, nä ngä taumahatanga o ngä aromatawai o tënei tau, ä, kei te Wähanga 2 ngä körero e takoto ana. Ko te titiro, ka märama ake ngä körero o ngä aromatawai ä-motu i ngä tau kei te tü, nä te pakari haere o te kaupapa rumaki reo, me te nui noa ake o ngä rauemi ako e tika ana mö rätou. No ngä tau tata nei i tïmata ai te whakahaerehia o te kaupapa rumaki reo ki roto i ëtahi o ngä kura me ngä karaihe.

 
Loading Images
top of the page | Mäori Assessment Report 1999